Kreševska župa je, prema popisu iz 1743, imala 1.705 katolika, dok se njihov broj 1768. god. popeo na 2.230. Pod konac 18. stoljeća (izvješće iz 1798. godine) kreševski su franjevci na svim svojim župama pastorizirali 19.512 katolika. Godine 1813. kreševska je župa imala 2.717 katolika, 1877. godine 3.342, a 1935. godine, nakon što je župa umanjena raznim diobama na druge župe, 3.200 katolika.  

Franjevci trajno vode dušobrižništvo katolika u kreševskom kraju od svoga dolaska u srednjem vijeku. God. 1647. oni pastoriziraju župe Kreševo, Neretva, Maglaj, Zablaće i Dubica. U vrijeme Bečkog rata (1683.-99.) brojni su Hrvati katolici prisilno napustili svoja ognjišta, tako da se njihov broj i u kreševskim župama smanjio. Početkom 18. stoljeća kreševski franjevci preuzimaju pastvu i hercegovačkih katolika, odnosno župe Mostar, Broćno (Brotnjo), Blato i Veljaci, a kasnije i Sarajevo, koje su pastorizirali sve do 1883. godine.

Župa Kreševo je 1974. godine brojala 4.250, a 1991. godine 4.058 vjernika. Rat je, kao i drugdje u BiH, i ovdje ostavio znatnog traga na brojnost katolika, pa župa danas broji 3.291 vjernika. Župu tvore sljedeća naselja: Kreševo, Alagići, Bjelovići, Bukva, Crkvenjak, Crnići, Drežnice, Kamenik, Kojsina, Komari, Lipa, Martinići, Poljani, Polje, Rakova Noga, Ratkovići, Stojčići, Vodovoji, Volujak, Vranci i Zvizd.

Twitter