Knjižnica je potpuno izgorjela 1765. godine, ali je vremenom obnovljena. U samostanskom ljetopisu zabilježeno je kako je fra Mato Bogdanović 1767. godine iz Italije donio mnoge knjige vezane za medicinu, prirodoslovlje i  povijest. Osim planske nabave knjiga s ciljem obnove knjižnice, njen fond je rastao tako što su kreševski franjevci nakon smrti ostavljali svoje knjige. Od onih za koje se poimence zna da su ostavili mnogo knjiga treba spomenuti fra Andriju Kujundžića, fra Matu Čondrića, fra Andriju Buzuka, fra Stjepana Momčinovića, fra Lovru Mihačevića, fra Ignacija Strukića, dr. fra Danijela Bana, dr. fra Augustina Čičića, fra Krunu Misila i dr. fra Rastka Drljića.

Sačuvan je i katalog knjižnice iz 1835. godine (»Cataloque librorom Bibliothecae Sanctae Catharinae... de Kreshevo... 1835«) u kojem se tada navodi 2008 svezaka. Postoji i raniji katalog, vjerojatno iz 18. stoljeća, a u njemu je navedeno 1309 svezaka. Danas samostan posjeduje oko 22.000 knjiga.

Požar je nesumnjivi razlog što je ovdje sačuvana tek jedna inkunabula, i to Strabonova Geographia, prevedena s grčkog na latinski, a tiskana 1480. Na njoj su rukom crtani inicijali i vrlo je dobro očuvana. Zna se da ju je nabavio fra Andrija Kujundžić.

Osim te, treba spomenuti i sljedeće, iznimno vrijedne knjige: Donzelli: Teatro Farmaceutico, Mattioli: Erbario (knjiga o medicini), Tesauro: Inscriptiones, Forcellini: Totius latinitatis lexicon I-IV. Za povijest franjevačkog reda osobito su važne sljedeće knjige: Gonzaga: De origine Seraphicae religionis, Marcus de Lisabona:Croniche de gli Ordini istituti dal P. S. Francesco (6 svezaka), Farlati:Illiricium sacrum (5 svezaka), Greiderer: Germania franciscana seu Chronicon Geographo-historicum Ordinis S. Francisci.

Od naših starijih pisaca možemo, pored bosanskih pisaca Divkovića, Lastrića, Dobretića, G. Ilića, Miletića, Jajčanina, istaknuti i dosta brojno zastupljene pisce izvan Bosne: Emerika i Karla Kataušića, Kanižlića, Kašića, Lipovčića, Bračuljevića i mnoge druge.

Knjižnica sadrži i komplete 92 časopisa, među kojima i Acta Ordinis F. M. (Rim 1882.-1942.), nepotpun Bosansko-hercegovački istočnik (Sarajevo 1891.-1899.) Basilija (Zagreb) 1865., Glasnik Zemaljskog muzeja (nedostaju izdanja od posljednjih nekoliko godina), te nepotpun Katolički list (Zagreb 1858.-1944.). Tu su i brojna izdanja Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti.

Twitter